Čarolija Švicarske

Švicarska putovanje

Otkrijte povijest i atrakcije Švicarske, prve zemlje planinskog turizma, zemlje svjetski poznatih sireva, luksuznih satova i čokolade. Očekuju vas brojna čuda prirode - vrtoglavo visoke planine, pitoreskna jezera, ledenjaci, hitri potoci, šume i zelene doline, krajolik koji osvaja srca posjetitelja | Azur Tours

Čarolija Švicarske

Švicarska putovanje

Otkrijte povijest i atrakcije Švicarske, prve zemlje planinskog turizma, zemlje svjetski poznatih sireva, luksuznih satova i čokolade. Očekuju vas brojna čuda prirode - vrtoglavo visoke planine, pitoreskna jezera, ledenjaci, hitri potoci, šume i zelene doline, krajolik koji osvaja srca posjetitelja | Azur Tours

Azur Tours Putovanja Švicarska putovanje

Iskusite čaroliju Švicarske, zemlje Alpa, banaka, satova, sireva i čokolade

Rezervirajte Vaše putovanje u Švicarsku s Azur Toursom i iskusite jedinstvenu alpsku atmosferu, brojne atrakcije i etničku raznolikost u ovoj nevjerojatnoj zemlji direktne referendumske demokracije, stroge političke neutralnosti, međudržavnih ustanova (Ujedinjene nacije, Svjetska zdravstvena organizacija, Crveni Križ), planinskog turizma sa skijalištima, jezerima, šumama i ledenjacima, luksuznih enklava za najbogatije i bankarstva koje ih opslužuje, zanimljivih gradova koji tako tipično švicarski spajaju tradiciju i moderno, svjetski poznate industrije satova, od najluksuznijih do Swatcha, jednako poznate industrije finih sireva, još poznatijih vrhunskih čokoladnih proizvoda (originalna nekadašnja Milka, Lindt, Toblerone…), fine gastronomije… i još puno toga. 


Putovanje u Švicarsku

Otkrijte povijest i atrakcije Švicarske, prve zemlje planinskog turizma, kolijevke političke neutralnosti, direktne demokracije i međunarodnih ustanova, banaka za najbogatije i mondenih zimovališta, te svjetski poznatih sireva, luksuznih satova i čokolade.

Azur Tours Vam s ponosom nudi nezaboravno putovanje u Švicarsku. Naš pomno birani program s veseljem će Vam predstaviti sve ono najbolje od ove izvanredne zemlje. Očekuju Vas brojna čuda prirode i ljudske ingenioznosti – tu su vrtoglavo visoke planine, pitoreskna jezera, ledenjaci, hitri potoci, šume i zelene doline, krajolik koji osvaja srca posjetitelja u jednakoj mjeri veličajnošću prirode kao i činjenicom da su, strpljivi i uporni poput mrava, Švicarci kroz godine cijeli taj krajolik savršeno prometno povezali švicarski efikasnim sustavom željeznica, žičara i cesta, s vrtoglavim vijaduktima i tunelima često izgrađenima na mjestima gdje bi se drugdje takva gradnja činila nemogućom.

Etnička konstrukcija zemlje je mozaik koji u harmoničnu cjelinu spaja naizgled nespojivo: koriste se čak četiri službena jezika, od kojih je najzastupljeniji njemački, zatim francuski, pa talijanski, te na koncu retoromanski, prastari dijalekt koji se tu na malom području ipak održao. Povijest je na doista neobičan način kroz vijekove “skrpala" ovu državu, spojivši u jedno rubna područja tromeđe triju velikih europskih kultura: njemačke, francuske i talijanske. Švicarska je organizirana kao konfederacija jednakopravnih manjih područja – kantona, vlada je uvijek koalicijska i ima rotirajuće predsjedništvo, a o svim najbitnijim zakonodavnim pitanjima odlučuju građani direktnim referendumima. Gradovi Švicarske su općepoznati po pitoresknosti, čistoći (zanimljivost je da je u Švicarskoj posao smetlara jedan od najcjenjenijih i najbolje plaćenih uopće, radi se o pravom pravcatom cehu koji ne prima bilo koga), efikasnosti, svjetskom značaju koji kod najpoznatijih od njih uvelike prelazi granice Švicarske, te jedinstvenim kombinacijama često iznenađujuće rustikalnog lokalnog “štiha" s ekstremnim kozmopolitizmom.

Kad se pak umorite i ogladnite, Švicarska će Vam sa zadovoljstvom predstaviti svoje izvanredno kulinarstvo. Najčuveniji specijalitet Züricha je “Zürcher Geschnetzeltes", sjeckano teleće meso u finom umaku od bijelog vina i vrhnja. Ženeva je čuvena po odrescima: “Café de Paris" nudi odreske sa posebnim začinjenim maslacom (“Entrecôte Café de Paris"), koje se smatra neusporedivim. Nacionalno jelo je popularni “fondue": osnovni sastojak je topljeni sir gruyère s dodatkom vina, ugrijan na stolu u specifičnom loncu zvanom “caquelon", u kojeg se posebnim vilicama umaču kockice suhog kruha; lokalne varijacije dodaju razne druge sastojke (npr. ementaler, jaja, vrhnje.) Fondue je istovremeno gozba i zabavna društvena igra: tradicionalno, ako bi netko za stolom izgubio kockicu kruha u loncu, morao bi platiti svima rundu pića, ili otpjevati neku pjesmu, ili pak gol protrčati snijegom. “Raclette" je kuhani krumpir preliven topljenim sirom, a za “fondue bourguignonne" se umjesto kockica kruha koriste komadići sirovog mesa, a umjesto topljenog sira začinjeno vrelo ulje ili juha. Za ljubitelje roštilja je pak svakako za preporučiti švicarski stil roštilja, gdje gosti na vrućoj kamenoj ploči na stolu sami peku odabrane komade mesa. Naposljetku, iako je “fondue" zapravo nacionalno jelo, zamišljena granica između njemačkog i frankofonog dijela Švicarske se naziva “Röstigraben": “Rösti" je zaprženi ili zapečeni ribani krumpir na maslacu, karakterističan za njemački govoreće regije, a “Graben" je jarak: smatra se da svi zapadno od jarka više vole fondue, a svi istočno rösti. Na jugu je pak aktualan “Polentagraben", s idejom da talijanski govoreći stanovnici više vole palentu nego rösti ili pak fondue. Od slatkih jela, Švicarci su svijetu podarili “müsli" za doručak: iako se i danas sladokusci glože oko toga radi li se o zdravom doručku ili o “ptičjoj hrani" (njem. “Vogelfutter") koja je jedva prikladna za ljudsku uporabu, ne može im se poreći svjetska popularnost. Čokolada je u Švicarskoj umjetnost, i još jedan nacionalni simbol: u Europi jedino možda još Belgija može konkurirati Švicarskoj u izradi čokolada i svih zamislivih čokoladnih proizvoda. Od alkoholnih pića, Švicarska ima odlična vina i pivo, a od žestokih pića tu je absinth, najpopularnija “žestica" siromašnih umjetnika u 19. stoljeću, te rakija viljamovka. Za ljubitelje jabuka tu su jabučni sokovi, koje Švicarci obožavaju u svim varijacijama – i u gaziranoj i u negaziranoj formi, fermentirane s alkoholom ili potpuno bezalkoholne, slatke ili pak reske.

Slijedom svega navedenog, čarolija Švicarske je jedno od najposebnijih svjetskih putnih iskustava uopće.

Zašto putovanje u Švicarsku s Azur Toursom?

Predstavljamo Vam neka od odredišta koja ćete posjetiti tijekom putovanja
u Švicarsku s Azur Toursom:

Gradovi Švicarske – Zürich, Ženeva, Bern i Lugano

Najveći grad Švicarske je Zürich. Smješten u njemačkom govornom području, na obalama rijeke Limmat i Zürichskog jezera iz kojeg rijeka istječe (voda je dovoljno čista da se u njoj u toplijim mjesecima može i kupati),  ima oko 1.3 milijuna stanovnika. U gospodarskom smislu to je primarno grad bankarstva i financija, glavno sjedište svjetski poznatih švicarskih banaka; posjetitelje pak oduševljava prelijepo uređenim šetnicama uz obalu, nevjerojatno pitoresknim starim centrom grada (Altstadt), čuvenom luksuznom shopping-ulicom Bahnhofstrasse, tornjem svetog Petra s najvećim satom na svijetu, te brojnim osebujnim muzejima, od vrhunskih umjetničkih i prirodoslovnih pa sve do zaista neobičnih tematskih (gdje drugdje na svijetu možete posjetiti “Muzej ničega", zürichski “No Show Museum?)  Nakon Züricha, tu je glavni grad frankofonog dijela Švicarske i jedan od najkozmopolitskijih gradova na svijetu – Ženeva (franc. Genève). Smještena je na obali čuvenog Ženevskog jezera (franc. Lac Léman) i rijeke Rhône koja iz njega istječe; poznata je kao centar diplomacije i međunarodnih ustanova, s najvećim brojem sjedišta takvih organizacija na svijetu (Ujedinjene nacije, Svjetska zdravstvena organizacija, Crveni križ i Crveni polumjesec, Svjetska trgovačka organizacija, i mnoge druge). Pejzaž je jedinstven, s pogledom na “ženevsku planinu" Mont Salève, iza kojeg se pak tek nazire vrh Mont Blanca, najviše planine kontinentalne Europe. Grad je svojedobno bio europski centar protestantizma, što mu je dalo nadimak “Protestantski Rim": ironično je što su danas u gradu katolici brojniji od protestanata, iako možda razumljivo s obzirom da je protestantsku Republiku Ženeva jedan od osnivača protestantizma Jean Calvin držao pod totalitarnim vjerskim režimom kakvog se ne bi posramili ni talibani. Vjerojatno je i to jedan od razloga zašto je grad poslije poprimio obrise svjetskog centra tolerancije i različitosti: iskustvo totalitarizma je dovelo do toga da su baš individualne slobode i prava tu postale glavni principi. U konačnici, Ženeva za najkozmopolitskiji grad Europe zna katkad imati primjetan prizvuk malograđanštine – “fetivi" Ženevljani, svoj toleranciji unatoč, i danas pomalo “svisoka" gledaju na sve ostale stanovnike.

Tu je zatim šarmantni “grad iz srednjovjekovne bajke" i švicarska prijestolnica Bern, među ostalim i mjesto gdje je tad još mladi i nepoznati zaposlenik patentnog ureda po imenu Albert Einstein u slobodno vrijeme razvijao teorije koje će ga proslaviti. Lugano, u malom talijanski govorećem području na krajnjem jugu države, je možda najljepše smješteni grad na jezeru u cijeloj Europi: tu pak švicarska efikasnost poprima elemente talijanskog šarma i opuštenosti.

Luzern

Sa svojih osamdesetak tisuća stanovnika, Luzern je manji grad, ali negov značaj za Švicarsku uvelike nadilazi veličinu grada. Tu je srce Švicarske, gdje je 1332. godine osnovana prva zajednica četiriju kantona (Luzern, Uri, Schwyz i Unterwalden), koja će kasnije izrasti u Švicarsku konfederaciju. Luzern je također inspirirao mnoge umjetnike: Goethe i Mark Twain su obojica njime bili fascinirani, a kompozitor Richard Wagner se tu i nastanio. Jezero Luzern je pak svoje ime dalo Beethovenovoj “Sonati mjesečine", kad je pisac Ludwig Rellstab zaključio da ga podsjeća na noćno svjetlucanje mjesečine odražene na površini ovog jezera. Grad je poznat po pitoresknim mostovima, među kojima se posebno ističe Kapellbrücke, natkriveni most sagrađen 1333. koji je bio najstariji u Europi sve do 1993., kad je potpuno izgorio nakon što ga je netko uspio zapaliti odbačenom cigaretom; u međuvremenu je, naravno, švicarski efikasno obnovljen u potpunosti. Grad je poznat i po brojnim festivalima, uključujući sve od avangarde do najšvicarskijih zamislivih festivala, kao na primjer festival sira ili pak festival jodlanja. Luzern je tako od svih švicarskih gradova nekako – najšvicarskiji.

Sankt Moritz

Smješten u regiji alpskih dolina Engadin na nekih 1800 metara nadmorske visine, Sankt Moritz je ime dobio po kršćanskom mučeniku sv. Mavri, kojeg je dao pogubiti car Maksimijan, inače suvladar “našeg" Dioklecijana. Tijekom niza stoljeća ovdašnji izvori su smatrani ljekovitima, a selo je stoga bilo važno kršćansko hodočasničko odredište. 1864. godine lokalni hotelijer Caspar Badrutt dolazi na ideju da od ovog sela napravi luksuzno odredište za zimski turizam; ovo je bio početak zimskog turizma i u Sankt Moritzu i u Alpama uopće. Ostalo je, kako bi se reklo, povijest: Sankt Moritz brzo raste i razvija se u najluksuznije i najmondenije zimovalište cijele Švicarske, status kojeg zadržava sve do danas. Od filmova o Jamesu Bondu do sportsko-rekreativnog igrališta za milijardere i jet-set, glamuroznost Sankt Moritza je nenadmašna.

Bernina Express

Jedno od najčarobnijih iskustava Švicarske je vožnja panoramskom željeznicom Bernina Express, koja počinje u okolici Luzerna, da bi se nekoliko sati vozila vrtoglavom planinskom trasom kroz regiju Engadin u kantonu Graubünden, da bi završila kratkim “skokom" onkraj granice u mjestu Tirano i Italiji. Ovo je inače regija u kojoj se službeno govori “retoromanski", skupina jedinstvenih lokalnih narječja izvedenih iz latinskog. Što se tiče pruge, teško je reći što tu više impresionira – ingenioznost švicarskih željezničkih inženjera koji su ovdje uspjeli izgraditi prugu (196 mostova, 55 tunela, najviša točka na 2253 metra nadmorske visine, bezbrojne serpentine, strmi usponi i spuštanja, i usputne stanice na brojnim lokacijama, svaka sa spektakularnim pogledima), ili pak nevjerojatni alpski prizori koji se panoramski prostiru i stalno mijenjaju pred očima putnika: ledenjaci, jezera, alpski vrhunci s vječnim snijegom, pitoreskne doline. Dapače, za ovu prugu se smatra da nudi najljepše panoramske poglede u Europi, a vjerojatno i svijetu. .

Montreux

Smješten na obali Ženevskog jezera, Montreux je najmondenije švicarsko ljetovalište. Ono što ga čini posebnim je to što su ga za boravište odabirala mnoga od najzvučnijih imena raznoraznih grana umjetnosti: romantičarski pjesnik lord Byron, finski “otac domovine" Mannerheim, pisac Vladimir Nabokov, slikar Oskar Kokoschka, klasični kompozitor Pjotr Iljič Čajkovski, komičar Charlie Chaplin, moderni glazbenici David Bowie i Freddy Mercury… svi oni su Montreux birali kao mjesto za život. Pridružite im se barem nakratko i Vi – prošećite se obalnom šetnicom, popnite se na dvorac Chillon koji je fascinirao lorda Byrona i uživajte u pogledu odozgora na Ženevsko jezero: jednostavno čarobno!

Zašto posjetiti Švicarsku?

1. Kultura i povijesni spomenici: s četiri službena jezika i jedinstvenom poviješću i državnim uređenjem, Švicarska je istodobno i jedinstvena i raznolika kao malo koja druga država. Točnost, efikasnost, tolerancija, ljudska prava i osobne slobode su sve temeljni švicarski ideali, i svijet tu i danas može puno naučiti od ove jedinstvene kulture.

2. Raznolikost ponude: kozmopolitski gradovi, pitoreskni gradići i sela, planinski vrhovi i visoravni, jezera, rijeke, ledenjaci, zelena polja i guste šume – malo gdje se na tako malom prostoru može pronaći toliko toga (Švicarska je površinom manja od Hrvatske!)

3. Shopping: suveniri, odjeća, rukotvorine, satovi, alkoholna i bezalkoholna pića, sirevi svih mogućih vrsta, vrhunska čokolada i svi zamislivi čokoladni proizvodi.

4. Kuhinja: hranjiva, bogata, istodobno rustikalna i profinjena: meso, sirevi i krumpir oblikovani u prava umjetnička djela kulinarstva. Uz to veliki izbor izvrsnih vina, piva, likera, rakija i bezalkoholnih pića.

5. Gostoljubivost: kaže se da su i moderni turizam i moderni planinski turizam davno započeli baš u Švicarskoj, i vrhunski standardi gostoljubivosti se ovdje stoga jednostavno podrazumijevaju.